Review
Mladi vokalist i briljantni tenor Russell Watson u svojem nas posljednjem glazbenom uratku vodi kroz neke od svojih najvećih uspješnica. Uostalom i sam album naziva The Voice The Ultimate Collection svojim nazivom jasno upućuje da ova zbirka, kao uostalom sve takvoga naziva, nije namijenjena samo poznavateljima njegovog glazbenog izričaja već i svim onima koji za Watsona do sada nisu čuli ili su se tek usput sreli sa njegovom glazbom.
Vokalno Watson djeluje izvrsno u svojim izvedbama. Uz njegov glas se možete vrlo lagano prepustit emocijama bez obzira da li izvodi Volare, Funiculi Funicula, Nasun Dorma! ili nešto nježnije Nella Fantasia, Amore e Musica, You Are So Beautiful. Album sadrži i dvije sasvim nove skladbe. Riječ je o obradama skladbu Whitney Houston I Have Nothing i Elvisa Presleya Can't Help Falling In Love. U prvoj navedenoj potpunu čaroliju malo narušava umjetno dodani ritam, ali inače cijela skladba je lijepo izvedena i nije presudno da zaboravite originalnu izvedbu kako bi mogli uživati. Što se Elvisovog covera tiče priznat ću da sam već pomalo sit raznih obrada i izvedbi ovog klasika, a budući da Watsonova izvedba ne donosi ništa novo nemam posebno što ni dodati.
Album obilježavaju tri suradnje i to sa Shaun Ryder u izuzetno lošoj izvedbi velike Barcelone koju su tako predivno izveli Freddie Mercury i Monserrat Caballe, zatim suradnja sa Faye Tozer u dirljivoj Someone Like You te sa Lulu u temi The Prayer koja bi se idealno uklopila kao ljubavna tema nekog Disneyevog animiranog filma.
Kao jednu od vrlo malo mana koje ovaj album ima mnogi će istaknuti upravo to što je na albumu od ukupno dvadeset pjesama njih čak sedam preuzeto sa ranijeg albuma. No budući da je odlika izdanja koja nam donose presjek nečije karijere upravo ponavljanje najpopularnijih i najboljih skladbi tada bi i ovaj mali kiks mogli zanemariti i shvatiti ga kao izvjesnu prednosti jer zapravo za cijenu jednog albuma vi dobivate gotovo dva.
Dragutin Andrić
