Streaming je i u Hrvatskoj preuzeo primat u načinu slušanja glazbe, ali kako to doživljavaju skladatelji, tekstopisci, aranžeri i nositelji autorskih prava? Hrvatsko društvo skladatelja i njegova Služba ZAMP su u ožujku ove godine proveli ispitivanje stavova članova Društva o tržištu glazbenog streaminga. Anketu su ispunila 272 člana, od kojih su neki i nositelji srodnih prava na glazbi kao izvođači ili mali, DIY diskografi.
Premda je pjesma glavni proizvod i pokretač streaming tržišta te se na njemu masovno koristi, njihovi autori u velikoj većini – njih 70,6% - procjenjuju da s tog tržišta ostvaruju manje od 5% svojih prihoda. Ne čudi onda da 92,3% ispitanika smatra da naknade koje glazbeni autori i nositelji autorskih prava na glazbi primaju na tržištu glazbenog streaminga nisu primjerene. Ispitanici u prosjeku smatraju da bi njihovi prihodi s tog tržišta trebali iznositi približno 50% njihovih ukupnih prihoda od bavljenja glazbom.
Autori žele preraspodjelu prihoda u odnosu na servise i u odnosu na ostale dionike glazbene industrije
76,9 % ispitanika smatra da je udio od prihoda koji streaming servisi zadržavaju za sebe previsok te ide na štetu nositelja prava na glazbi. No i 71% ispitanika smatra da raspodjela prihoda od streaminga u samoj glazbenoj industriji između autora, izvođača i diskografa nije razmjerna vrijednosti kojom svaki od njih pridonosi digitalnom tržištu.
76,9 % ispitanika smatra da je udio od prihoda koji streaming servisi zadržavaju za sebe previsok te ide na štetu nositelja prava na glazbi. No i 71% ispitanika smatra da raspodjela prihoda od streaminga u samoj glazbenoj industriji između autora, izvođača i diskografa nije razmjerna vrijednosti kojom svaki od njih pridonosi digitalnom tržištu.
U osvrtu na stavove članova, glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec ističe: „Naša anketa nažalost potvrđuje da hrvatski autori dijele sudbinu kreativaca na digitalnom tržištu diljem svijeta. Bez autora nema pjesama ni glazbene industrije, a onda nema niti streaming servisa koji publici nude te pjesme. Nažalost, kada je riječ o podjeli prihoda s tog tržišta, autori su tek na kraju lanca. Očito nam treba pravedniji i osjetljiviji sustav".
Autori na globalnim servisima žele veću vidljivost i zastupljenost malih repertoara, poput hrvatskog
Hrvatskim glazbenim autorima važna su jasna pravila određivanja cijene korištenja glazbe na servisima ali i transparentni načini kreiranja playlista koje utječu na glazbene preference korisnika streaming servisa. 84,6% ispitanika ne zna ili nije sigurno zna li kako se kreiraju playliste koje globalni servis glazbe nude korisnicima.
90,5% ispitanika smatra da kreativci koji stvaraju glazbu trebaju biti vidljiviji na streaming servisima tj. da treba vidljivije navoditi autore glazbe i tekstopisce. Veća vidljivost je potrebna i za male kulturne niše kao i za manje nacionalne repertoare. 77,6 % ispitanika smatra da se kulturne niše i glazbu iz manjih europskih repertoara, poput hrvatskog, treba posebno isticati na streaming servisima.
HDS ZAMP - glas autora i na digitalnom tržištu
„Zahvaljujem svima koji su popunili anketu. Važno nam je znati stavove naših članova kako bismo ih bolje zastupali. Već smo lani nakon studije krovne europske asocijacije GESAC i istraživanja stavova članova njemačke GEMA-e, kazali da ćemo biti glasni i aktivni oko pravednih promjena u raspodjeli digitalnog kolača. Ovo ispitivanje stavova će utjecati na kreiranje naših budućih aktivnosti ali i zauzimanje smjera prema pravednoj poziciji za glazbene autore na streaming tržištu. No, kao njihovi opunomoćenici ne možemo to napraviti sami - ovo je problem koji se ne može riješiti bez razumijevanja i podrške europskih i nacionalnih političkih institucija i zakonodavaca“, zaključuje Marčec.
