Review
Izuzetna retrospektiva rada i karijere izvanserijske pjevačice Dinah Washington kompilirana na trostrukoj zbirci "Original Queen of Soul - Three Decades Of Artistry", objavljena je 17. studenog prošle godine od strane izdavačke kuće Fantastic Voyage, koja se svojim izdanjima želi nametnuti kao jedna od vodećih u ovoj sferi glazbenog izdavaštva. Zasluge što ovo, već treće izdanje koje je s londonske adrese stiglo u moje ruke, idu Timu Wilsonu, koji je imao toliko povjerenja u moj rad na promociji značajnih izdanja iz domene bluesa i srodnih mu žanrova.
Ovo izdanje objavljeno je povodom 50. godišnjice smrti Dinah Washington. Fantastic Voyage i pisac i nakladnik Clive Richardson odlučili su dostojno obilježiti ovaj značajan jubilej: njihovo zajedničko nastojanje bilo je publici prezentirati veliku Dinah Washington kao izvornu kraljicu soula, bez obzira na njezin velik doprinos i značaj kada je u pitanju jazz i blues glazba.
Na 3 diska ova kompilacija velike pjevačice i pijanistice donosi nam nevjerojatnih 80 pjesama! Raritetnost kompilacije posebno nagalašavaju 'hard-to-find club-blues' snimke iz 1940., album pjesama i singlova iz 1950. te izbor iz njezinog kasnijeg rada pod vodstvom Henryja Glovera, iz ranih 1960-ih. Ovdje možda treba istaknuti da je radila s nekima od najeminetnijih glazbenika, producenata, aranžera i voditelja orkestara, poput Lionela Hampton, Luckyja Thompsona, Cootieja Williamsa, Jimmyja Cobba, Hala Mooneya i Quincyja Jonesa. Nadalje, ovo izdanje naglašava njezine najveće uspješnice, poput "Baby Get Lost" (R&B #1 1949.), "Cold, Cold Heart" (R&B #3 1951.), "I Don’t Hurt Anymore" (R&B #3 1954.), "What A Diff’rence A Day Makes" (R&B #4, Pop #8 1959.), "Baby (You’ve Got What It Takes)" (R&B #1, Pop #5 1960.), "A Rockin’ Good Way" (R&B #1, Pop #7 1960.) i "September In The Rain" (R&B #5, Pop #23 1961.). Tu je i knjižica od 20 stranica, koja iscrpno pojašnjava sav značaj i kvalitetu, neosporni ugled i talent, te počasnu titulu prve kraljice soula, ali kasnije i bluesa. O tome možda najbolje svjedoči, nažalost, također pokojna Amy Winehouse, koja je 2006. na BBC-ju izjavila: 'I don’t really do any Dinah songs because she made them her own, it’s a bit like covering Aretha Franklin, it’s a bit like slitting your own throat, what’s the point? She could do a jazz song and make it her own and then when she went back to what she knew, the blues, she could kill people!'
Dinah je rođena 29. kolovoza 1924. kao Ruth Lee Jones u Tuscaloosi. S tri godine se seli s obitelji u Chicago, gdje je odrasla. Na klaviru je pratila crkveni zbor. S 18 godina mijenja glazbeni stil i prelazi s gospela na pop glazbu nakon što je pobijedila na jednom natječaju. Od 1943. do 1946. pjeva u sastavu Lionela Hamptona. 1947. snima svoju prvu ploču, a 1959.. dospijeva na top-liste s pjesmom „What a difference a day makes“.
Umrla je 14. prosinca 1963. u 39. godini od slučajnog predoziranja dijetalnim tabletama i alkoholom. 2003. je posthumno primljena u Dvoranu slavnih bluesa. Tijekom svoje dvadesetogodišnje karijere (1943.-1963.) Dinah Washington profilirala se zapravo i u soulu, jazzu i bluesu; ruku na srce, to nije mogao svatko. Za to ne samo da treba imati vokalne kvalitete i sposobnosti, već treba imati 'feeling' za svaku vrstu glazbeog izričaja. A to tako intenzivno i na takav način mogu zapravo vrlo rijekti izvođači. Čini mi se da ih mogu izbrojiti na prste samo jedne ruke.
Dinah Washington je bila nedvojbeno prva kraljica soula i tu titulu priskrbila si je tijekom ranih pedesetih i to je učinila u profesionalnim, glazbenim krugovima. To njezino prvo desetljeće karijere obilježile su uspješnice koje su i danas vrlo aktualne i rado slušane. Nije se libila nastupati po malim, zadimljenim klubovima niti u elitnim salonima hotela, koji su je željeli primiti. Na kraju cijele priče vraća se bluesu u kojem se, bar po mom skromnom sudu, najbolje osjećala i našla.
Mladen Lončar - Mike
/
