Intervjui

facebook
Twitter
Instagram

SoundGuardian

×

Upozorenje

JUser: :_load: Nije moguće učitavanje korisnika sa ID: 852

{mosthumbviewer: images/SGkoncerti_interviewi/2011/02/libar/libar.jpg, images/SGkoncerti_interviewi/2011/02/libar/libarm.jpg, Klapa Libar, Center}

Klapa Libar je snovana 2007. godine, a sastavljena je od članova ponajboljih dalmatinskih klapa; Iskona, Šufita, Cambi i Tragosa. Njihov prvi album je izašao u svibnju 2008. godine, Libar Prvi. Dečki su uspješno spojili rock s klasičnim dalmatinskim pjesmama, a svaki njihov koncert vrvi od energije. Srećom, i mi se možemo pohvaliti kako smo porazgovarali s veselom ekipicom koja nam je otkrila kako su počeli s ovim neobičnim projektom, tko su im uzori te zašto bi baš njih svakako trebalo poslušati.

Kako ste se odlučili spojiti klapu i rock?
Ideja za spajanje klape i rocka došla je prirodno, sama od sebe, budući da je svaki od pjevača u Libru podjednako „potkovan“ kako u rocku, popu, dakle svim oblicima suvremene glazbe, tako i u tradicionalnom dalmatinskom klapskom idiomu. Libar je u početku zamišljen kao svojevrsna „reprezentacija“ pjevača ponajboljih mlađih dalmatinskih klapa čija je specifičnost upravo ta suvremena dimenzija - svi smo pjevali u raznim rock bandovima. Danas Libar funkcionira kao punokrvni rock band s petoricom ravnopravnih muških vokala u rasponu od tenora do basa, a skladbe izvodimo na način koji je još uvijek blizak klapskom homofonom slogu. Međutim u autorskom izričaju sve se više okrećemo još suvremenijem, alternativnijem i tvrđem rock izričaju tako da je glazba koju ćemo donijeti u deveteročlanoj vokalno-instrumentalnoj postavi u narednom periodu specifičnost ne samo kod nas već i u svijetu.

Koliko se vaša glazba promijenila od početka sviranja?
Pa s obzirom na to da smo u tri godine napravili veliki zaokret od akustičnog klapskog eksperimenta s coverima svjetskih i domaćih pop i rock standarda do autorskog progresivnog rock izričaja koji pripremamo za nadolazeći drugi studijski album, onda možemo govoriti o pravoj maloj revoluciji.

{mosthumbviewer: images/SGkoncerti_interviewi/2011/02/libar/libar1.jpg, images/SGkoncerti_interviewi/2011/02/libar/libar1m.jpg, Klapa Libar, Center}

Koliko se glazbenika u klapi izmijenilo od početka postojanja klape?
Dva su člana Libra danas u postavi koji su tu od početka – tenor Andro Rivier i bas Nikola Čelan. Ostali su se svi pridružili u međuvremenu. Okosnicu prve postave činila su tri pjevača, aktualna člana klape Iskon koji su nas napustili zbog obveza u matičnoj klapi. Dolazak ostalih pjevača i svirača, Sine jakelića, Nikole Colnaga, Maria Alajbega, Vojana Koceića, Tonija Divića, Ivana Ivaniševića i Jana Ivelića u biti je i predodredio ovakav razvoj i zaokret u kreativnoj sferi benda. Govorimo – benda jer je Libar danas puno bliži tom terminu, ciljamo na tržište bendova, i polako se odričemo i napuštamo klapsku scenu, ostavljajući iza sebe sve inovacije koje smo tu unijeli svojim uspjelim obrađivačkim glazbenim eksperimantima. Moguće je i da je ovo jedan od posljednjih interviewa koje dajemo pod brendom „klape Libar“ jer će uskoro taj klapski prefiks podjednako prirodno otpasti.

Kako je publika reagirala na vašu vrstu glazbe?
Podjednako oduševljenje publike i kritike od samog početka i pojave našeg debitantskog albuma „Libar prvi“ i jest ono što nas je poguralo i održalo sve do danas, kad imamo široku, stabilnu i rasprostranjenu bazu fanova u Hrvatskoj i izvan nje. Svi koncerti Libra u Splitu, još od 2008. otkad smo počeli nastupati doslovno su rasprodani, a najviše nas je oduševilo i naše nedavno prvo zagrebačko gostovanje u klubu Sax, gdje je klub također bio dupkom ispunjen i gdje se za nas tražila ulaznica više.

Namjeravate svirati i dalje obrade ili ste krenuli snimati samo autorske stvari?
Budući da smo, osokoljeni izvanrednim uspjehom našeg debitantskog autorskog hita, odlučili ne samo više pažnje pokloniti autorskom radu, već i čitav album popuniti vlastitim repertoarom, tako su i obrade u ovoj fazi maknute u drugi plan. Međutim Libar je ozbiljan bend koji namjerava koncertirati nesmanjenim intenzitetom, tako ćemo paralelno nastaviti s radom na novim obradama koje su u protekle tri godine ipak postale naš zaštitni znak.

{mosthumbviewer: images/SGkoncerti_interviewi/2011/02/libar/libar2.jpg, images/SGkoncerti_interviewi/2011/02/libar/libar2m.jpg, Klapa Libar, Center}

Tko vam je najveći uzor u glazbi?
Uzora je mnogo, svi smo u današnjoj postavi gradili svoje glazbene osobnosti na različitim utjecajima, od klasičnog i alternativnog rocka, preko interpretativno intenzivnih vrsta, poput jazza i fusiona, sve do ekstrema klubske elektronike i raznih vrsta industrijske glazbe i metala. Queen, RHCP, Kings Of Leon, Muse, David Bowie, Depeche Mode, od domaćih brojni novovalni izvođači čine okvir u kojem će se kretati naš izričaj na drugom albumu.

Nedavno ste potpisali ugovor s Menartom. Da li je to prekretnica u karijeri klape Libar?
To je naš drugi ugovor s istim diskografom, tako da sam potpis za Menart i nije nešto novo u karijeri Libra. To međutim govori o dosadašnjim dobrim iskustvima i plodnoj suradnji za koju vjerujemo kako će se nastaviti i dalje.

Koliko ste snimali pjesmu 'Dite'?
Dite je snimljeno u samo tjedan-dva dana, međutim rad na pjesmi, aranžmanu i harmonizaciji autorskog uratka našeg člana Sine Jakelića proteže se i do pola godine unatrag od izlaka pjesme iz studija, a od trenutka prezentacije demo snimke članovima Libra.

Planirate li više koncerata u skoroj budućnosti i više svirki u Zagrebu?
Svakako, već su u pripremi novi zagrebački nastupi. Sudeći prema medijskom interesu i pokrivenosti kod najave našeg prvog koncerta u Saxu, zagrebačka publika bit će pravovremena obaviještena i o našim narednim nastupima.

{mosthumbviewer: images/SGkoncerti_interviewi/2011/02/libar/libar3.jpg, images/SGkoncerti_interviewi/2011/02/libar/libar3m.jpg, Klapa Libar, Center}

Kako je prošla promocija u klubu Sax u 11. mjesecu?
U Sax nas je došlo slušati oko 450 ljudi, što je izvanredan uspjeh za bend i ljude koji nas prate i podržavaju u medijima i diskografskoj industriji. Koncert je bio na granici euforije, još jednom se pokazalo kako blizak odnos koji ostvarujemo s publikom tijekom naših koncertnih tuluma nije specifičnost vezana uz matičnu splitsku i dalmatinsku sredinu već da ona izvire iz našeg rada i međusobne energije i dobre vibre. Također nas je iznenadio interes „nedalmatinskog“ dijela publike, dakle zagrepčana koji su do tad za nas čuli uglavnom usmenom predajom ili internetskim medijem. To je apsolutni uspjeh svirke u Saxu potpuno „otkačilo“ od fenomena nostalgije dalmatinskih studenata u Zagrebu, još jedne barijere koja se često ispriječi nad nove glazbene projekte koji se iz Splita žele smjestiti u šire gabarite i osvojiti publiku bez neke posebne emotivne predispozicije. Tako bismo u dogledno vrijeme, po dovršetku prvog dijela našeg autorskog repertoara, željeli konkurirati za nastupe na „svjetskim“ stageovima u regiji, poput Hartere, InMusica i Exita lišeni bremena „dalmatinskog“ proizvoda u tradicionalnom smislu. Pri tome imamo u vidu produkcijske specifičnosti Libra kao projekta, prije svega izvođačku kvalitetu pojedinaca a potom i benda kao cjeline. Drugim riječima, Libar danas količinom i kvalitetom zvuka nadrasta klubske prostore i teži većoj sceni i širem auditoriju.

Koje obrade najviše volite svirati na koncertima?
Najviše uzbuđenja kod nas i kod publike proizvode recentne najsuvremenije obrade, poput hitova Musea, Assassina i Knights Of Cydonia, Odmah zatim tu su obrade synth i electro pop hitova Depeche Modea i A-Ha, pjesama Enjoy The Silence i Take On Me, dok vrhunac našeg tuluma bilježe i najnoviji višeglasni coveri pjesama Road To Nowhere Talking Headsa i Sledge Hammer Petera Gabriela. Pored njih tu su uvijek dobro prihvaćene Under The Bridge i Californication Red Hot Chili Peppersa, te naravno naši hitovi i singlovi s prvog albuma Štulićeva Men' se dušo od tebe ne rastaje, Bi mogo da mogu grupe Haustor te najsmjeliji iskorak iz dalmatinskog iodioma – heavy metal verzija Jusićevog hita „Pusti da ti leut svira“, još jedan uspio eksperiment kojemu možemo zahvaliti današnju Librovu „dobru karmu“.